<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<!DOCTYPE rss [<!ENTITY % HTMLlat1 PUBLIC "-//W3C//ENTITIES Latin 1 for XHTML//EN" "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml-lat1.ent">]>
<rss version="2.0" xml:base="http://www.infigo.hr">
<channel>
 <title>Infigo - Novi dokument</title>
 <link>http://www.infigo.hr/taxonomy/term/9/0</link>
 <description></description>
 <language>hr</language>
<item>
 <title>Dokumenti</title>
 <link>http://www.infigo.hr/dokumenti/pocetna</link>
 <description>&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Razumijevanje problematike i pojmova vezanih uz informacijsku sigurnost ključno je za globalno podizanje razine svijesti o sigurnosti. &lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Da bi javnosti omogućili bolje razumijevanje pojedinih pojmova i problematike s područja informacijske sigurnosti, INFIGO IS objavljuje dokumente koji pokrivaju razne sigurnosne aspekte. Dubina i tematika objavljenih dokumenata varira od opisa specifičnih tehničkih aspekata namijenjenih sigurnosnim stručnjacima do općenitih opisa sustava za upravljanje informacijskom sigurno&amp;scaron;ću prvenstveno namijenjenih rukovoditeljima ali i &amp;scaron;iroj publici. &lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Dokumenti objavljeni na ovim stranicama predstavljaju vlasni&amp;scaron;tvo INFIGO IS i smiju se koristiti isključivo u skladu s &lt;a href=&quot;hr/uvjeti_koristenja&quot;&gt;Uvjetima kori&amp;scaron;tenja&lt;/a&gt;. &lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;right&quot;&gt;&lt;a href=&quot;hr/taxonomy/term/9/0/feed&quot;&gt;&lt;img title=&quot;rss&quot; alt=&quot;rss&quot; src=&quot;files/rss2.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p class=&quot;crvena_linija&quot; align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
</description>
 <category domain="http://www.infigo.hr/hr/dokumenti">Novi dokument</category>
 <pubDate>Fri, 24 Feb 2006 09:38:44 +0100</pubDate>
</item>
<item>
 <title>Napredni PostgreSQL SQL Injection napadi i metode zaobilaženja vatrozida</title>
 <link>http://www.infigo.hr/dokumenti/doc_6</link>
 <description>&lt;table width=&quot;585&quot; border=&quot;0&quot; style=&quot;height: 314px&quot;&gt;
&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; style=&quot;width: 17%&quot;&gt;&lt;font color=&quot;#000000&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Naslov:&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;/font&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;font color=&quot;#0066cc&quot;&gt;&lt;a target=&quot;_blank&quot; href=&quot;files/INFIGO-TD-2009-04_PostgreSQL_injection_HRV.pdf&quot;&gt;Napredni PostgreSQL SQL Injection napadi i metode zaobilaženja vatrozida&lt;/a&gt;&lt;/font&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Datum:&amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;2009-06-17&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Veličina:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;176 Kb&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Kategorija:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;Tehnički&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Složenost:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;strong&gt;&amp;nbsp;***&lt;/strong&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Sažetak:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot; align=&quot;justify&quot;&gt;
&lt;p&gt;Prema WhiteHat Website Security Statistics Report izvje&amp;scaron;ću iz 2009., SQL Injection ranjivosti čine 17% svih ranjivosti web aplikacija. Osim &amp;scaron;to su ove ranjivosti vrlo učestale, one obično napadaču omogućavaju čitanje ili čak i modificiranje podataka u bazi podataka koju koristi ranjiva web aplikacija. Ova činjenica značajno povećava rizik koji proizlazi iz SQL Injection ranjivosti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kako bi se povećala razina sigurnosti web aplikacija, tvrtke danas vrlo često implementiraju vatrozide za web aplikacije ili razne filtre. Iako vatrozidi za web aplikacije mogu detektirati i spriječiti određene napade, oni ne predstavljaju jedinstveno rje&amp;scaron;enje za sigurnost web aplikacija.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovaj dokument opisuje napredne metode blind SQL Injection napada na PostgreSQL baze podataka. Dokument je rezultat penetracijskog testiranja provedenog na stvarnom, produkcijskom sustavu sa stvarnom aplikacijom i vatrozidom za web aplikacije.&lt;/p&gt;
&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;
&lt;/table&gt;
</description>
 <category domain="http://www.infigo.hr/hr/dokumenti">Novi dokument</category>
 <pubDate>Wed, 17 Jun 2009 14:32:04 +0200</pubDate>
</item>
<item>
 <title>Analiza crva Conficker / Downadup</title>
 <link>http://www.infigo.hr/dokumenti/doc_5</link>
 <description>&lt;table width=&quot;585&quot; border=&quot;0&quot; style=&quot;height: 314px&quot;&gt;
&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; style=&quot;width: 17%&quot;&gt;&lt;font color=&quot;#000000&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Naslov:&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;/font&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;font color=&quot;#0066cc&quot;&gt;&lt;a target=&quot;_blank&quot; href=&quot;files/INFIGO-TD-2009-03-Conficker.pdf&quot;&gt;Analiza crva Conficker / Downadup&lt;/a&gt;&lt;/font&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Datum:&amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;2009-02-16&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Veličina:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;452 Kb&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Kategorija:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;Tehnički&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Složenost:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;strong&gt;&amp;nbsp;***&lt;/strong&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Sažetak:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot; align=&quot;justify&quot;&gt;
&lt;p&gt;U studenom 2008. godine detektirane su prve inačice crva Conficker. Prva inačica crva, pod nazivom Conficker.A, bila je karakteristična po tome &amp;scaron;to je kao vektor infekcije koristila sigurnosnu ranjivost u Windows operacijskom sustavu (MS08-067), objavljenu u listopadu iste godine. Conficker.A nije bio značajno ra&amp;scaron;iren te se pretpostavlja da je broj računala u Hrvatskoj pogođenih ovim crvom izuzetno malen.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nova inačica crva, Conficker.B, pojavila se 29. prosinca 2008. godine. Riječ je o unaprjeđenoj inačici crva u koju su dodane vi&amp;scaron;estruke funkcionalnosti koje su omogućile znatno učinkovitije &amp;scaron;irenje crva u odnosu na njegovu prvu inačicu. Stručnjaci tvrtke INFIGO IS među prvima su u svijetu detektirali i analizirali novu inačicu crva, koja se vrlo brzo rasprostranila i po Hrvatskoj.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U svega nekoliko dana, Conficker.B inficirao je milijune računala po cijelom svijetu. Crv koristi čitav niz vektora infekcije; počev&amp;scaron;i od infekcije preko računalne mreže kori&amp;scaron;tenjem MS08-067 sigurnosne ranjivosti, preko USB medija pa do &amp;scaron;irenja kroz korisničke račune s slabim zaporkama u Windows domenama, &amp;scaron;to mu i dalje omogućava uspje&amp;scaron;no &amp;scaron;irenje, iako je većina anti-virusnih proizvođača izdala definiciju za detekciju. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Iako se Conficker.B crv &amp;scaron;iri iznimno agresivno, trenutna inačica ne posjeduje nikakve destruktivne mogućnosti, tako da korisnik inficiranog računala u većini slučajeva niti ne primjećuje da je njegovo računalo inficirano. U korporativnim okruženjima pojavu infekcije moguće je indirektno uočiti prilikom poku&amp;scaron;aja &amp;scaron;irenja crva kroz Windows domenu &amp;scaron;to može dovesti do zaključavanja legitimnih korisničkih računa. Posebnu opasnost predstavlja činjenica da je crv u stanju uspje&amp;scaron;no inficirati sve Microsoft Windows operacijske sustave (Microsoft Windows 2000, XP, Vista te Server 2003 i 2008).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U ovom dokumentu dane su preporuke za uklanjanje crva s računala te tehnička analiza crva koju su proveli stručnjaci tvrtke INFIGO IS.&lt;/p&gt;
&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;
&lt;/table&gt;
</description>
 <category domain="http://www.infigo.hr/hr/dokumenti">Novi dokument</category>
 <pubDate>Mon, 16 Feb 2009 16:35:25 +0100</pubDate>
</item>
<item>
 <title>Analiza Banker trojanskog konja</title>
 <link>http://www.infigo.hr/dokumenti/doc_4</link>
 <description>&lt;table width=&quot;585&quot; border=&quot;0&quot; style=&quot;height: 314px&quot;&gt;
&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; style=&quot;width: 17%&quot;&gt;&lt;font color=&quot;#000000&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Naslov:&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;/font&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;font color=&quot;#0066cc&quot;&gt;&lt;a target=&quot;_blank&quot; href=&quot;files/INFIGO-TD-2008-02-Banker.pdf&quot;&gt;Analiza Banker trojanskog konja&lt;/a&gt;&lt;/font&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Datum:&amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;2008-12-10&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Veličina:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;378 Kb&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Kategorija:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;Tehnički&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Složenost:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;strong&gt;&amp;nbsp;***&lt;/strong&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Sažetak:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot; align=&quot;justify&quot;&gt;
&lt;p&gt;Trend porasta kriminalnih aktivnosti na Internetu primjetan je već nekoliko godina, no u posljednje vrijeme posebnu pažnju privlače maliciozne aktivnosti usmjerene prema korisnicima Internet bankarstva. Naime, broj malicioznih programa koji se ciljano razvijaju u svrhu krađe podataka korisnika Internet bankarstva pojedinih banaka u značajnom je porastu i svakako poziva na oprez.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Autori ovakvih trojanskih konja do sada su zaobilazili hrvatske banke, vjerojatno zbog percepcije male isplativosti napada ili vi&amp;scaron;e razine za&amp;scaron;tite u odnosu na druge banke u svijetu, no posljednji događaji ukazuju da i klijenti hrvatskih banaka imaju razloga za oprez.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U okviru redovitog praćenja i analize malicioznih aktivnosti na Internetu, stručnjaci tvrtke INFIGO IS detektirali su trojanski konj pod nazivom Banker, koji prvi puta, osim inozemnih banaka, napada i hrvatske banke.&amp;nbsp; Kao &amp;scaron;to se moglo očekivati, riječ je o dvije najveće hrvatske banke, Zagrebačkoj i Privrednoj, koje su napadačima posebno zanimljive s obzirom na broj korisnika, odnosno potencijalnih ciljeva napada.&lt;/p&gt;
&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;
&lt;/table&gt;
</description>
 <category domain="http://www.infigo.hr/hr/dokumenti">Novi dokument</category>
 <pubDate>Wed, 10 Dec 2008 10:59:04 +0100</pubDate>
</item>
<item>
 <title>Skaliranje vrijednosti varijabli multiplikativne metode za procjenu rizika</title>
 <link>http://www.infigo.hr/dokumenti/doc_3</link>
 <description>&lt;table width=&quot;585&quot; border=&quot;0&quot; style=&quot;height: 314px&quot;&gt;
&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; style=&quot;width: 17%&quot;&gt;&lt;font color=&quot;#000000&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Naslov:&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;/font&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;font color=&quot;#0066cc&quot;&gt;&lt;a target=&quot;_blank&quot; href=&quot;files/INFIGO-MD-2007-02-RiskAnalysis_HRV.pdf&quot;&gt;Skaliranje vrijednosti varijabli multiplikativne metode za procjenu rizika&lt;/a&gt;&lt;/font&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Datum:&amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;2007-06-01&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Veličina:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;158 Kb&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Kategorija:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;Upravljački&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Složenost:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;strong&gt;&amp;nbsp;***&lt;/strong&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Sažetak:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot; align=&quot;justify&quot;&gt;
&lt;p&gt;Prema multiplikativnoj metodi procjene rizika, rizik se procjenjuje kao umnožak vrijednosti resursa - AV (engl. asset value), vjerojatnosti ostvarenja prijetnje &amp;ndash; PT (engl. threat probability) i posljedica ostvarenja prijetnje &amp;ndash; IT (engl. threat impact). Metoda dozvoljava proizvoljne, nezavisne skale vrijednosti koje mogu poprimiti sve varijable (AV, P, I), no praksa pokazuje da se najče&amp;scaron;će koriste identične, linearne skale.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Rad raspravlja mogućnosti kori&amp;scaron;tenja nelinearnih, nezavisnih skala vrijednosti za procjenu rizika, te mogućnost primjene u različitim praktičnim situacijama. Istražuje se utjecaj nelinearnih skala vrijednosti u graničnim slučajevima kad se vjerojatnost ostvarenja prijetnje znatno razlikuje od negativnih posljedica ostvarenja iste.&lt;/p&gt;
&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;
&lt;/table&gt;
</description>
 <category domain="http://www.infigo.hr/hr/dokumenti">Novi dokument</category>
 <pubDate>Tue, 09 Dec 2008 17:03:37 +0100</pubDate>
</item>
<item>
 <title>Prednosti i nedostaci metoda za kvalitativnu analizu rizika</title>
 <link>http://www.infigo.hr/dokumenti/doc_2</link>
 <description>&lt;table style=&quot;height: 314px&quot; width=&quot;585&quot; border=&quot;0&quot;&gt;
&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td style=&quot;width: 17%&quot; align=&quot;right&quot;&gt;&lt;font class=&quot;crveni_tekst&quot; color=&quot;#000000&quot;&gt;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Naslov:&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;/font&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;font color=&quot;#0066cc&quot;&gt;&lt;a href=&quot;files/INFIGO-MD-2006-06-01-RiskAsses.pdf&quot;&gt;Prednosti i nedostaci metoda za kvalitativnu analizu rizika&lt;/a&gt;&lt;/font&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td class=&quot;crveni_tekst&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Datum:&amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;2006-06-06&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td class=&quot;crveni_tekst&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Veličina:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;221&amp;nbsp;Kb&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Kategorija:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;Upravljački&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Složenost:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;strong&gt;&amp;nbsp;***&lt;/strong&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td class=&quot;crveni_tekst&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Sažetak:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Upravljanje informacijskom sigurno&amp;scaron;ću sve se vi&amp;scaron;e prepoznaje kao poslovna potreba. Također, upravljanje informacijskom sigurno&amp;scaron;ću u poslovanju, sve če&amp;scaron;će, direktno ili indirektno nameću i razni regulatorni propisi.&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Upravljanje rizikom je proces kroz koji se potvrđuje poslovna opravdanost odabira sigurnosnih rje&amp;scaron;enja i&amp;nbsp; kontrola koje će osigurati dovoljnu razinu sigurnosti. Također, proces upravljanja rizikom omogućava razvoj strategije i postavljanje ciljeva u području informacijske sigurnosti.&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Najvažniji dio tog procesa, ali i najpodložniji pogre&amp;scaron;kama jest prvi korak koji predstavlja procjenu rizika. Literatura uglavnom razlikuje kvalitativnu i kvantitativnu procjenu rizika. Kod kvalitativne procjene rizik se procjenjuje iskustveno, odnosno opisno, za razliku od kvantitativne procjene kod koje se rizik opisuje numerički (financijski).&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Unatoč teoretskoj osnovi (kvantitativni pristup) koja omogućava preciznu procjenu rizika, praksa pokazuje da takav pristup, kod kojeg se vrijednost informacijskih resursa uglavnom opisuje njihovom knjigovodstvenom vrijedno&amp;scaron;ću nije adekvatan. Zbog toga se kod procjene rizika u informacijskim sustavima preferira kvalitativni, odnosno kombinacija kvalitativnog i kvantitativnog pristupa.&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Obzirom da se kvalitativna procjena rizika izrazito oslanja na subjektivnu procjenu, podložna je pogre&amp;scaron;kama. U radu su analizirane neke od metoda za kvalitativnu (kvantitativno-kvalitativnu) procjenu rizika, s posebnim naglaskom na to kako različiti elementi mogu utjecati na pouzdanost rezultata procjene rizika.&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;
&lt;/table&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
</description>
 <category domain="http://www.infigo.hr/hr/dokumenti">Novi dokument</category>
 <pubDate>Tue, 06 Jun 2006 13:58:12 +0200</pubDate>
</item>
<item>
 <title>Otkrivanje sigurnosnih propusta fuzzing tehnikom</title>
 <link>http://www.infigo.hr/dokumenti/doc_1</link>
 <description>&lt;table style=&quot;height: 314px&quot; width=&quot;585&quot; border=&quot;0&quot;&gt;
&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td style=&quot;width: 17%&quot; align=&quot;right&quot;&gt;&lt;font class=&quot;crveni_tekst&quot; color=&quot;#000000&quot;&gt;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Naslov:&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;/font&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;a href=&quot;files/INFIGO-TD-2006-04-01-Fuzzing.pdf&quot;&gt;Otkrivanje sigurnosnih propusta fuzzing tehnikom&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td class=&quot;crveni_tekst&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Datum:&amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;2006-04-25&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td class=&quot;crveni_tekst&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Veličina:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;393&amp;nbsp;Kb&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Kategorija:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;Tehnički&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Složenost:&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;strong&gt;&amp;nbsp;***&lt;/strong&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td class=&quot;crveni_tekst&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;crveni_tekst&quot;&gt;Sažetak:&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Najveći dio provala u računalne sustave događa se kao posljedica ranjivosti u aplikativnim i poslužiteljskim programskim paketima. Otkrivanjem i identifikacijom sigurnosnih propusta bave&amp;nbsp;se sigurnosni stručnjaci, administratori sustava, ali i zlonamjerni korisnici koji žele penetrirati u tuđe računalne sustave.&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Posljednjih godina, posebnu pozornost privukla je tehnika &lt;em&gt;fuzzinga&lt;/em&gt;, metoda pomoću koje je relativno brzo moguće otkriti kritične sigurnosne propuste u različitim programskim rje&amp;scaron;enjima, a koja se bazira na tzv. &lt;em&gt;fault injection&lt;/em&gt; tehnici kojom se, prosljeđivanjem različitih ulaznih podataka ciljnoj aplikaciji, nastoje otkriti sigurnosni propusti.&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;U dokumentu su opisane osnovne vrste i tehnike &lt;em&gt;fuzzinga&lt;/em&gt;, a na primjeru FTP protokola, kori&amp;scaron;tenjem &lt;u&gt;&lt;font color=&quot;#800080&quot;&gt;&lt;a href=&quot;hr/in_focus/tools&quot;&gt;Infigo FTPStress Fuzzer&lt;/a&gt;&lt;/font&gt;&lt;/u&gt; alata demonstrirana je konkretna primjena i efikasnost ove metode u pronalaženju sigurnosnih ranjivosti.&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;
&lt;/table&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
</description>
 <category domain="http://www.infigo.hr/hr/dokumenti">Novi dokument</category>
 <pubDate>Tue, 25 Apr 2006 18:04:05 +0200</pubDate>
</item>
</channel>
</rss>
